in ,

Budite ljubazni prema sebi, pozitivno utiče na zdravlje

Ljubazni prema sebi- pola zdravlja!
Lako je biti samokritičan kada pravite greške ili se suočite sa obeshrabrujućim izazovima. Svi smo mi čuli glas u svojoj glavi koji nam govori da smo glupi, bezvredni ili nesposobni kada prolazimo kroz težak period. Sigurno da ne prija, ali prema najnovijim studijama sa Univerziteta EkseteriOksford, pokazalo se da utiče i na vaše zdravlje. Ranije studije su pokazale da samokritičnost podstiče opasne reakcije koje mogu narušiti imuni sistem. Sada naučnici veruju da, ako smo ljubazni prema sebi, to može isključiti ovu opasnost i smanjiti rizik od bolesti.

ljubazni-prema-sebi-lepe-stvari

Samokritičnost nasuprot sasosećanja

Naučnici vide samokritičnost i samosećanje kao suprotne reakcije na traumatična iskustva. Zamislimo. na primer, slučajeve Džeka i Džil. Džek je samokritičan. On je istovremeno sklon da bude grub prema sebi i da osuđuje sebe u teškim i stresnim situacijama. Džek se često oseća usamljeno i njegova sklonost prema modelu – bori se ili odustani znači da se on konstantno oseća ugroženo u teškim i stresnim situacijama.

Sa druge strane, Džil je saosećajna. Ona nije samokritična u vezi sa njenim reakcijama na stresne situacije i ona razume da su i loša iskustva deo života. U teškim vremenima, Džil se može pozvati na samouverenost i umirujuću strategiju da bi se osećala bolje.

Put koji je izabrala Džil sigurno zvuči bolje nego put kojim ide Džek, ali naučnici kažu da šablon koji koristi Džil, takođe, doprinosi boljem fizičkom i psihičkom zdravlju. Njeno srce radiće bolje, a njeno telo biti opuštenije. Da bismo saznali više, ispratićemo istraživanje.

Misli pozitivno

Da bi izmerili saosećajnost i samokritičnost, naučnici su ispratili ponašanje ispitanika na uzorku od 135 studenata, koji su bili svi relativno zdravi, sa engleskog govornog područja i dešnjaci. Istraživači su koristili Skalu od 26  saosećajnih stvari i Skalu samokritičnih i obeshrabrujućih modela ponašanja ne bi li pokazali šta to znači biti samokritičan i saosećajan.

Zatim su podelili studente u pet grupa. Svaka grupa je slušala jedanaestominutni snimak koji bi ih naveo da misle saosećajno ili samokritično.

Grupa studenata u “saosećajnom stanju” slušala je instrukcije koje su ih direktno vodile prema saosećanju i da budu ljubazni prema sebi. Druga grupa je navođena da šalje afirmativne želje sebi i osobi koja im je draga. Trećoj grupi, koja je nazvana “pozitivno uzbuđeno stanje”, rečeno je da zamišljaju pozitivne događaje kojim bi mogli da postignu nešto divno. “Samokritičnoj grupi” je rečeno da se fokusira na nešto što nisu uspeli da urade onako kako su se nadali. Kontrolna grupa je slušala priču o šopingu u supermarketu.

Budi ljubazan i tvoje telo uzvratiće ljubaznošću

Nije iznenađujuće da su „saosećajne grupe“ prijavile značajan porast stepena saosećajnosti posle slušanja snimka, dok su studenti iz samokritične grupe prijavili značajno umanjenje stepena saosećajnosti. U osnovi, snimci su izazvali studentima osećanja koja su i trebalo da izazovu. Ali snimci su imali i fiziološke efekte: oni su promenili brzinu otkucaja srca. Odmah posle slušanja broj otkucaja srca kod studenata koji su slušali saosećajne snimke su se smanjili u proseku za dva do tri otkucaja u minuti, u odnosu na studente koji su slušali samokritične snimke.

Naučnici misle da je najznačajnije otkriće iz ove studije to što saosećajne vežbe izgleda aktiviraju parasimpatički nervni sistem, da je model „odmori se i sagledaj“ protivotrov modelu „bori se ili odustani“ i da pomaže vašem disanju i broju otkucaja srca. Ranija istraživanja su povezala povećanje parasimpatičke aktivnosti kao što je ova sa smanjenjm  nivoa kortizola, jačanjem imunog sistema, efektivnijem vladanju osećanjima, kao i fizičkim i psihičkim zdravljem, uključujući i kardiovaskularno stanje. Biti dobar prema sebi bukvalno znači biti dobar  prema svom srcu.

Kako je studija sprovedena na zdravim ispitanicima, naučnici su ustanovili da ove vežbe možda neće isto uticati na ljude koji pate od depresije ili neke druge psihičke bolesti. Međutim, nadaju se da će se ubuduće raditi na ovom istraživanju.

Istraživanje ne ukazuje i koliko traju efekti saosećajnih aktivnosti, ali dok čekamo dalja istraživanja, sigurno neće škoditi da praktikujemo saosećajnost i da lepa osećanja usmerimo ka svojim voljenima i da budemo ljubazni prema sebi. Vaše srce će vam možda čak i zahvaliti zbog toga.

Comments

One Ping

  1. Pingback:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Loading…

0

Comments

0 comments

Sta Vi mislite?

0 points
Upvote Downvote

Da li je bolje čitati ili slušati knjige?

Da li ste Sajberhondrijak? I šta to uopšte znači